Seminarski Maturski Diplomski Rad

Pretraga Zabava O nama Kontakt
 
Elektronski upis u srednje škole i javna uprava PDF Štampa
U V O D
Završetak prošlog veka i poč etak novog milenijuma u Srbiji, obeležavaju razvoj demokratije i uskladjivanje sistema obrazovanja u svetske tokove, iz kojih je bila potisnuta jedno vreme. Srbija je oduvek bila u trendu svetskih tokova u obrazovanju i svoje obrazovanje je uskladjivala sa zemljama koje su uvodile novine u tom segmentu razvoja društva.
U tom smislu Vlada Republike Srbije i Ministarstvo prosvete i sporta podržali su ciljeve reforme u obrazovanju, a posebno u oblasti upisne politike, gde je sprovedena najozbiljnija reforma u cilju demokratič nosti, transparetnosti, poboljšanju kvaliteta upisa, izjednačavanja svih kandidata pri upisu i decentralizaciji upisne politike.
Autor ove magistarske teze zaposlen je u Zavodu za unapredjivanje obrazovanja i vaspitanja, u Sektoru za strateški razvoj - odeljenje za mrežu ustanova. Autor se upustio u ovo istraživanje pre svega zato što ova oblast nije istražena: nije se bavilo ovim problemom u smislu analize upisne politike, njenih efekata na kandidate kao i zanač aja javne uprave u ovoj oblasti i benefita koji donosi državoj politici u oblasti daljeg obrazovanja i zapošljavanja.
Iskustva iz oblasti upisa učenika u srednje škole u nekim zemaljama koristić e i našem obrazovnom sistemu koji, uz sve svoje specifič nosti, prihvata napredne ideje koje se odnose na dalji razvoj obrazovanja.


1. UVODNA RAZMATRANJA

1.1 PREDMET, ZADATAK I CILJ ISTRAŽIVANJA


U većini zemalja sveta poslednja decenija prošlog veka donela je krupne i dinamič ne promene u društvu, privredi, nač inu života, kulturi, nauci i tehnologiji. Efekti ovakvih promena odrazili su se i na obrazovanje kao na jedan od glavnih č inilaca razvoja mlade i slobodne lič nosti. Takvo obrazovanje priprema mlade ljude za dalji život, u skladu sa novim tehnološkim potrebama koje su nametnute razvojem tehnologije. Napredak tehnologije nameće i nov način obrazovanja koji mora da prati taj trend, što će omoguć iti mladim ljudima da se brže i lakše uključ e u svet odraslih a u cilju stvaranja materijalnih i duhovnih dobara za sebe i društvenu zajednicu kojoj pripadaju.
U skladu sa savremenim potrebama društva neophodno je podizanje kvaliteta i kreativnosti obrazovanja. Modernizacijiski procesi obrazovnog sistema treba da odgovaraju izazovima XXI veka.
Krajem prošlog veka u mnogim zemljama je izvršena reforma obrazovanja. U nekim zemljama reforme su bile korenite a u drugim, strukturalne i sistemske. Reforme obrazovanja čine skup organizovanih radnji i mera koje imaju za cilj inoviranje i modernizaciju odredjenih segmenata ili komplentnog sistema obrazovanja.
U našoj zemlji, 2000. godinu obeležavaju velike i radikalne transformacije u politič kom i ekonomskom sistemu države a uporedo sa njima obavljaju se i promene u oblasti obrazovanja. Glavni ciljevi politič kih i ekonomskih reformi, kao i proces tranzicije, predstavljaju ključne principe promena u obrazovanju. Savremeno obrazovanje mora da bude usmereno prema sutrašnjici, razvijenoj Evropi, pri čemu treba da  uspostavi ravnotežu izmedju tradicionalnih, nacionalnih i individualnih vrednosti i savremenih težnji kao i potreba savremenog sveta.

U svetlu ovakvog razvoja društva, reforma obrazovanja u Srbiji počela je pre svega refermom upisne politike. Na osnovu analiza konstatovano je da dotadašnji način upisa učenika osnovnih škola za nastavak obrazovanja u srednjim struč nim skolama ili opšteobrazovnim instiucijama /gimnazijama/, nije pokazao zadovoljavajuće rezultate i tražio je korenite promene.
Dotadašnji sistem upisne politike nije bio demokratičan niti transparentan i bio je podložan korupciji. U sklopu svih promena u društvu i ovaj segment morao je da pretrpi suštinske i korenite promene.
Da bi sagledali sve aspekte upisne politike koristićemo istorijski prikaz upisa u srednje škole u Kraljevini Srbiji, Kraljevini SHS i Socijalistič koj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Potom ć emo napraviti uporednu analizu upisa u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj, koje su nam najbliže po sistemu obrazovanja. Osvrnuć emo se i na upisnu politiku u nekim zemljama Evropske unije. Pored osnovnih metoda koristić e se i statistič ki metod koji je veoma znač ajan za ovaj rad, jer ć e pokazati da je primena novog načina upisa potpuno prilagodjena uč enicima i njihovom daljem uspešnom školovanju.
Normativno dogmatski metod je potreban i on ć e se koristiti u analizi pojednih Zakona, Pravilnika o upisu učenika u srednje škole i drugih dokumenta koji su donošeni prilikom sprovodjenja upisne politike. Pratić e se evolucija Pravilnika o upisu uč enika u srednje škole - od prvog, koji je donet 2003. godine do poslednjeg, sada važeć eg.
Ovaj rad ima za cilj da dokaže da je upisna politika koja je vodjena, sprečavala slobodan izbor obrazovnih profila i sputavala učenike da razvijaju svoje kreativne sposobnosti. Pored ovoga, dokazać emo da je ovaj vid upisa demokratič an, jer omoguć ava kandidatima koji žele da nastave školovanje u bilo kom delu Republike Srbije, pod istim uslovima. Dokazać emo da je pokretljivost uč enika iz jednog mesta u drugo, pa č ak odlaženje iz jednog okruga u drugi veoma povoljno, jer im omoguć ava da upišu školu odnosno obrazovni profil koji žele, iako takve škole nema u njegovom mestu stanovanja. Ovakvom upisnom politikom se potpuno podržavaju uč enič ke želje.

Psihološki momenat upisa u srednju školu je veoma važan, jer se tim č inom kandidat opredeljuje za zanimanje kojim ć e se baviti u narednom periodu svog života.
Ovakav vid upisa je potpuno transparentan, jer svi kandidati mogu putem interneta videti kako se ko i gde upisao i koliki je broj bodova potreban da se upiše u odredjenu školu.
Elektronskim upisom smanjena je moguć nost korupcije, jer uprava srednjih škola nema nikakvog uvida ko im dolazi u školu, zato što oni dobijaju primljene kandidate elektronskim putem i na osnovu prispelih imena kandita vrše upis u školu. Upis za upravu srednje škole svodi se ovako na čistu tehniku.
Testiranje kandidata za upis u srednju školu je centralizovan i podjednak za sve kandidate, koji su rešili da nastave školovanje. Testovi koji se pripremaju i dostavljaju školama su jedinstveni za sve i tako pružaju moguć nost da svi kanidati iskažu svoje znanje.

Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar

busy