Medjunarodni monetarni fond (MMF) |
1944. u Američkom gradu Bretton wuds sastaju se predstavnici zemalja radi stvaranja novog medjunarodnog monetarnog sistema. Doneta je odluka da se stvori MMF i Medjunarodna banka za obnovu i razvoj.
SAD pokušavaju da nametnu $ kao rezervnu svetsku valutu. Amerika najrazvijenija zemlja nakok I i II svetksog rata. 40% ukupnog svetksog izvoza vezano je za SAD, imale su 40% rezervi zlata u ukupnoj svetskoj rezervi. Ciljevi MMF-a – bili su da se obezbedi stabilnost svetske valute, slobodni protok robe i usluga, sredstva – kapital kako bi se osavremenila tehnika i tehnologija i porasla produktivnos rada, da se obezbedi uravnoteženje platnog bilansa zemalja članica. Sredstva MMF-a – došao je do sredstava tako što su zemlje članice uplaćivale propisane kvote. Visina kvote zavisila je od ekonomskie snage zemlje, ali je ona obezbedjivala i veće pravo glasa. 25% od ugovorene kvote uplaćivano je u zlatu, konvertibilnoj valuti ili specijalnim pravima vučenja (veštačka valuta). 75% uplaćivano je u nacionalnoj valuti. 2002. MMF je raspolagao sa 280 milijardi $, 184 zemlje su bile članice MMF-a. 55% kvota čine izdvjanja 10 najrazvijenijih zemalja, imaju i najveće pravo glasa. SAD imaju 18% ukupnih kvota. Zemlje u razvoju imaju isto 18% ukupnih kvota. Na čelu MMF-a nalazi se odbor guvernera. Sastaju se jednom godišnje. Čine ih predstavnici i zamenici svih zemalja. MMF-om uvek predsedava državljanin Zapadne Evrope, izvršni direktor banke za obnovu i razvoj je državljanin Amerike. MMF u razvoju prošao kroz 3 reforme:
1991. godine MMF doneo odluku da zemlje koje ne ispunjavaju uslove koje propisuje MMF mogu biti suspendovane ili da se protiv njih sprovode odredjene sankcije. Srbija nije bila članica MMF-a od 1992-2002. |